×   HOME JAVA NETPLOT OCTAVE Traži ...
  matematika1
Cramerovo pravilo     LINEARNA ALGEBRA     VEKTORSKA ALGEBRA I ANALITIČKA


Rješavanje električne mreže

U ovom poglavlju pokazat ćemo kako se pomoću matričnog računa mogu rješavati električne mreže. Zanimljivo ja da se u tom postupku koriste mnoga svojstva matrica i sustava jednadžbi koja smo opisali u prethodnim poglavljima. Stoga praćenje primjera nije jednostavno i zahtijeva odlično poznavanje prethodnih poglavlja.

Promotrimo mrežu prikazanu na slici 2.22.1.

Slika 2.2: Električna mreža
\begin{figure}\begin{center}
\leavevmode
\epsfig{file=slike/mreza.eps,width=9.6cm}
\end{center}\end{figure}

Grane mreže su označene s brojevima od $ 1$ do $ 7$ , a čvorovi mreže s brojevima od $ 1$ do $ 4$ . Grana $ k$ se sastoji od serijskog spoja otpora $ R_k$ i naponskog izvora $ U_k$ , a kroz granu teče struja $ I_k$ (vidi Sliku 2.3). Čvor $ i$ ima napon (potencijal) $ V_i$ . Naš zadatak je izračunati struje $ I_k$ ako znamo otpore $ R_k$ i naponske izvore $ U_k$ .

Slika 2.3: Standardna grana mreže
\begin{figure}\begin{center}
\leavevmode
\epsfig{file=slike/grana.eps,width=9.6cm}
\end{center}\end{figure}

Za rješavanje mreže koristimo dva zakona:

Ako struje koje ulaze u čvor označimo s predznakom $ -$ , a struje koje izlaze iz čvora s predznakom $ +$ , tada prvi Kirchoffov zakon primijenjen na čvorove $ 1$ -$ 4$ daje

\begin{displaymath}
\begin{array}{rrrrrrrrr}
I_1&+I_2&+I_3 & & & & -I_7 & = & 0\...
...&+I_5 & & & = & 0\\
& & -I_3& & -I_5&-I_6& & = & 0
\end{array}\end{displaymath}

Vidimo da se radi o homogenom sustavu linearnih jednadžbi koji ima četiri jednadžbe i sedam nepoznanica, $ I_1$ , ..., $ I_7$ . Ako je

$\displaystyle A= \begin{bmatrix}1&1&1& & & & -1\\
-1& & & -1& & 1 & \\
& -1& ...
...d
I=\begin{bmatrix}I_1\\ I_2 \\ I_3 \\ I_4 \\ I_5 \\ I_6 \\ I_7
\end{bmatrix},
$

tada matrični zapis sustava glasi

$\displaystyle AI=0.$ (2.10)

Matrica $ A$ zove se matrica incidencija ili matrica susjedstva zadane električne mreže. Ako zadnji stupac matrice $ A$ premjestimo na prvo mjesto, dobit ćemo gornje trokutastu matricu pa lako vidimo da je $ \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A) = 4$ .

Ako $ k$ -ti vodič ide od čvora $ i$ prema čvoru $ j$ , tada Ohmov zakon daje

$\displaystyle R_k I_k = V_i-V_j+U_k.
$

Dakle, imamo još jedan sustav linearnih jednadžbi koji glasi

$\displaystyle R_1 I_1$ $\displaystyle = V_1-V_2+U_1$    
$\displaystyle R_2 I_2$ $\displaystyle = V_1-V_3+U_2$    
$\displaystyle R_3 I_3$ $\displaystyle = V_1-V_4+U_3$    
$\displaystyle R_4 I_4$ $\displaystyle = -V_2+V_3+U_4$    
$\displaystyle R_5 I_5$ $\displaystyle = V_3-V_4+U_5$    
$\displaystyle R_6 I_6$ $\displaystyle = V_2-V_4+U_6$    
$\displaystyle R_7 I_7$ $\displaystyle = -V_1+0+U_7$    

Neka je $ R$ dijagonalna matrica otpora vodiča (matrica čiji su dijagonalni elementi otpori), $ V$ vektor napona čvorova i $ U$ vektor naponskih izvora na vodičima,

$\displaystyle R=\begin{bmatrix}R_1 & & & & & & \\
& R_2 & & & & & \\ & & R_3 &...
...
U=\begin{bmatrix}U_1\\ U_2 \\ U_3 \\ U_4 \\ U_5 \\ U_6 \\ U_7
\end{bmatrix}.
$

Uz ove oznake gornji sustav možemo zapisati u matričnom obliku kao

$\displaystyle R I = A^T V + U.$ (2.11)

Primijetimo da se i u matričnom zapisu Ohmovog zakona ponovo javlja matrica incidencija $ A$ , ovaj put transponirana.

Matrica $ R$ je dijagonalna, a njeni dijagonalni elementi (otpori) su veći od nule pa je prema tome $ R$ regularna i vrijedi

$\displaystyle R^{-1}=\begin{bmatrix}\frac{1}{R_1} & & & & & & \\
& \frac{1}{R_...
...5} & & \\ & & & & & \frac{1}{R_6} &
\\ & & & & & & \frac{1}{R_7}
\end{bmatrix}$

Kada jednadžbu (2.11) pomnožimo s matricom $ R^{-1}$ s lijeve strane, dobit ćemo novi ekvivalentan sustav

$\displaystyle I=R^{-1} A^T V + R^{-1} U.$ (2.12)

Pomnožimo sada ovu jednadžbu s matricom incidencija $ A$ s lijeve strane. To nam daje sustav

$\displaystyle AI=A R^{-1} A^T V + A R^{-1} U =0.$ (2.13)

Zadnja jednakost u ovoj jednadžbi slijedi iz prvog Kirchoffovog zakona (2.10).

Radi lakšeg snalaženja uvedimo nove oznake,

$\displaystyle K=A R^{-1} A^T, \qquad L=-A R^{-1} U.$ (2.14)

Matrica $ K$ i vektor $ L$ su poznati jer su matrice $ A$ i $ R$ i vektor $ U$ zadani. Matrica $ K$ je dimenzije $ 4 \times 4$ , a vektor $ L$ je dimenzije $ 4\times 1$ . Matrica $ K$ je simetrična jer je

$\displaystyle K^T= (A R^{-1} A^T)^T= (A^T)^T (R^{-1})^T A^T= A R^{-1} A^T = K.
$

Uz ove oznake jednadžba (2.13) daje sustav od četiri jednadžbe i četiri nepoznanice

$\displaystyle K V = L.$ (2.15)

Primijetimo da u električnoj mreži čvorova uvijek ima manje nego vodiča. Stoga je ovaj sustav manjih dimenzija od sustava (2.10) pa je njega povoljnije rješavati.

Prema Kronecker-Cappelijevom teoremu sustav (2.15) će imati jedinstveno rješenje $ V$ ako i samo ako je $ \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (K) = 4$ . Da je taj uvjet zaista ispunjen možemo zaključiti pomoću sljedećeg važnog teorema koji navodimo bez dokaza.

Teorem 2.11   Ako je matrica $ A$ tipa $ m\times k$ i matrica $ B$ tipa $ k\times n$ , tada je

$\displaystyle \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A)+ \mathop{\mathrm{rang}}\nolim...
...in\{\mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A),\mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (B)\}.
$

Pored toga, za svaku matricu $ A$ vrijedi

$\displaystyle \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A A^T)=\mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A^T A)= \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A).
$

Da bi primijenili teorem 2.11, uočimo da matricu $ K$ možemo zapisati kao

$\displaystyle K=A R^{-1} A^T =A S^{-1} (S^{-1})^T A^T = F F^T,
$

gdje je $ F=A S^{-1}$ , a $ S=(s_{ij})$ je dijagonalna matrica čiji su dijagonalni elementi $ s_{kk}=\sqrt{R_k}$ . Kako je $ \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A) = 4$ i $ \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (S)=\mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (R)=7$ , prva tvrdnja teorema 2.11 daje

$\displaystyle 4+7-7\leq\mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (A S^{-1})=\mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (F)\leq \min\{4,7\},
$

odnosno $ \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (F)=4$ . Druga tvrdnja teorema 2.11 sada povlači $ \mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (K)=\mathop{\mathrm{rang}}\nolimits (F)=4$ pa sustav (2.15) ima jedinstveno rješenje $ V$ .

Konačno, nakon što smo izračunali napone u čvorovima $ V$ , struje kroz vodiče $ I$ lako izračunamo uvrštavanjem u jednadžbu (2.12).

Za kraj, izračunajmo napone u čvorovima $ V$ i struje u vodičima $ I$ za električnu mrežu sa slike 2.2 za slučaj kada su otpori svih vodiča jednaki $ 10$ oma, $ R_k=10\, \Omega$ , a u vodičima $ 1$ , $ 4$ i $ 5$ se nalaze naponski izvori od jednog volta, $ U_1=U_4=U_5=1\, \textrm{V}$ . Uvrštavanje u relaciju (2.14) daje

$\displaystyle K=\left[\begin{array}{rrrr}
0.4& -0.1& -0.1& -0.1\\
-0.1& 0.3...
...d
L=\left[\begin{array}{r}
-0.1\\
0.2\\
-0.2\\
0.1
\end{array}\right].
$

Rješenje sustava (2.15) daje napone u čvorovima

$\displaystyle V=\left[\begin{array}{r}
0 \textrm{ V}\\
0.75 \textrm{ V}\\
-0.25 \textrm{ V}\\
0.5 \textrm{ V}
\end{array}\right],
$

a uvrštavanje u jednadžbu (2.12) daje struje u vodičima

$\displaystyle I=\left[\begin{array}{r}
0.025 \textrm{ A}\\
0.025 \textrm{ A}...
...25 \textrm{ A}\\
0.025 \textrm{ A}\\
0 \textrm{ A}\\
\end{array}\right].
$

Zadatak 2.13   Gornje rješenje dobiveno je pomoću sljedećeg programa napisanog u programskom jeziku Matlab:

A=[1 1 1 0 0 0 -1; -1 0 0 -1 0 1 0; 0 -1 0 1 1 0 0; 0 0 -1 0 -1 -1 0]
R=diag([10 10 10 10 10 10 10])
U=[1 0 0 1 1 0 0]'
R1=inv(R)
K=A*R1*A'
L=-A*R1*U
V=K\L
I=R1*(A'*V+U)

U prvom retku programa matrica $ A$ je zadana po retcima, pri čemu su retci odvojeni znakom ;. U drugom retku programa naredba diag koristi se za kreiranje dijagonalne matrice čiji su dijagonalni elementi jednaki elementima zadanog vektora. U trećem, petom i zadnjem retku znak ' označava transponiranu matricu. U četvrtom retku koristi se naredba inv koja daje inverznu matricu. U sedmom retku znak $ \backslash$ znači rješavanje sustava.

Izvedite gornji program u Matlabu. Zatim riješite električnu mrežu sa slike 2.2 za neke druge vrijednosti otpora $ R_k$ i naponskih izvora $ U_k$ . Zadajte neku drugu električnu mrežu i riješite je na isti način. Pri rješavanju zadatka možete koristiti program Octave On-line.


Cramerovo pravilo     LINEARNA ALGEBRA     VEKTORSKA ALGEBRA I ANALITIČKA