U ovom poglavlju definirat ćemo niz realnih brojeva,
osnovne tipove nizova, limes niza, odnosno konvergenciju niza,
dokazati jedinstvenost limesa te dati nekoliko primjera.
Definicija niza je vrlo jednostavna.
Definicija 6.1Niz realnih brojeva
(kraće niz) je svaka funkcija
. Broj
je
-ti
član niza.
Niz možemo označiti tako da napišemo prvih nekoliko članova i opći
član:
Također koristimo oznake
Pri tome treba razlikovati niz
od skupa
. Naime, kod niza svaki član ima točno određeno
mjesto na kojem se nalazi, dok kod skupa to nije slučaj.
Također, ako se elementi ponavljaju, tada skup ostaje isti, dok se niz
mijenja.
Primjer 6.1
a)
Niz čiji je opći član
glasi
b)
Niz zadan s pravilom
glasi
c)
Niz zadan s pravilom
glasi
Ovo je takozvani stacionarni niz,
odnosno niz sa svojstvom
Definicija 6.2Niz
je rastući
(padajući, strogo rastući,
strogo padajući, monoton) ako je
takva pripadna funkcija
.
Na primjer, niz
je monoton (strogo padajući) jer vrijedi
S druge strane, niz
nije monoton.
Definicija 6.3Realan broj
je granična vrijednost
ili limes
niza
ako
Niz koji ima limes je konvergentan
odnosno konvergira.
U protivnom je niz divergentan
odnosno divergira.
Iz definicije zaključujemo da kod konvergentog niza svaki
interval
sadrži beskonačno članova niza, dok se izvan
toga intervala nalazi samo konačno članova niza.
Konvergenciju niza označavamo na sljedeće načine:
Primjer 6.2Dokažimo
Zaista, neka je
proizvoljan. Tada
pa je
S
označavamo najveće cijelo pozitivnog broja
.
Na primjer, za
je
pa se članovi niza
nalaze unutar intervala
.
Kada smanjimo
, tada veći broj (ali uvijek konačan) članova
niza ostane izvan intervala
, dok je uvijek beskonačno
članova niza unutar tog intervala.
Postupkom iz primjera 6.2 riješili smo
osnovnu nejednadžbu konvergencije
za niz
.
Definicija 6.4Niz
divergira prema
ako vrijedi
Slično, niz
divergira prema
ako vrijedi
Na primjer, niz
divergira u
, a niz
divergira u
.
Napomena 6.1 Zbog jedinstvenosti terminologije u nastavku izlaganja, u
prvom slučaju iz definicije 6.4 još kažemo da
niz
konvergira prema
i pišemo
.
Slično, u
drugom slučaju iz definicije 6.4 još kažemo da
niz
konvergira prema
i pišemo
.
Na kraju dokažimo jedinstvenost limesa.
Teorem 6.1Niz može imati najviše jedan limes.
Dokaz.
Neka su
i
dva različita (konačna) limesa niza
. Neka je
. Tada se unutar
intervala
mora nalaziti beskonačno članova niza, dok
se izvan toga intervala nalazi samo konačno članova niza.
Isto mora vrijediti i za interval
.
Kako su intervali disjunktni, to je nemoguće.