U ovom poglavlju definirat ćemo derivaciju te derivacije slijeva i zdesna, izvesti formule za jednadžbe tangente i normale i dati osnovna pravila deriviranja. Potom ćemo izvesti formule za derivacije svih elementarnih funkcija iz poglavlja 4.6.
Broj je derivacija funkcije u točki . definirana na ovaj način je također funkcija i vrijedi
Ako je , tada je funkcija derivabilna na skupu , a ako je , tada je derivabilna funkcija. Ako je pored toga funkcija neprekidna, tada je neprekidno derivabilna ili glatka funkcija.
Definicija limesa 4.5 povlači da u izoliranoj točki derivacija ne postoji, premda je funkcija definirana u toj točki (vidi sliku 5.1).
Dokažimo sljedeći važan teorem.
Vidimo da funkcija nema derivaciju u točkama prekida. Obrat teorema ne vrijedi, odnosno ako je funkcija neprekidna u točki , ne mora imati derivaciju u toj točki (vidi primjer 5.3).
Ako u definiciji 5.1 prirast nezavisne varijable u točki označimo s
a prirast funkcije u točki označimo s
tada imamo
Kada u ovoj formuli zamijenimo s , dobijemo izraz za derivaciju koji je pogodan za primjene,
Iz teorema 5.1 slijedi da u definiciji 5.1 i formuli (5.1) brojnik i nazivnik istovremeno teže k nuli, odnosno derivacija je definirana kao limes neodređenog oblika . Međutim, takvi neodređeni limesi se mogu izračunati, što nam daje formule za derivacije zadanih funkcija.
Primjena ove formule daje
Dokažite ovu formulu.
Derivacija je nezaobilazni alat u rješavanju mnogih problema u fizici, mehanici i općenito tehnici. Isaac Newton je u XVII. stoljeću započeo razvijati diferencijalni račun baveći se problemom određivanja brzine.
dan zakon prema kojem se točka giba po pravcu, pri čemu označava prijeđeni put, a označava vrijeme. Pretpostavimo da je kretanje započelo iz ishodišta, odnosno . Tada točka do trenutka prevali put , a do trenutka put . Prosječna brzina kojom se točka gibala u vremenu od trenutka do trenutka jednaka je
Ako je derivabilna funkcija, tada kada gornji izraz teži k trenutačnoj brzini točke u trenutku ,
Dakle, brzina je derivacija puta po vremenu. Na sličan način možemo pokazati i da je ubrzanje (akceleracija) derivacija brzine po vremenu. Vidimo da u ovom slučaju vrijedi općenita tvrdnja, izrečena na početku poglavlja, o derivaciji kao "mjeri promjene".